Sretni
kraljević
Oscar Wilde
1. Oscar Wilde rođen je 1856. g., u irskom gradu Dublinu, a
školovao se ma poznatom engleskom koledžu Oxfordu. Pisao je pjesme, romane i
drame. Najznačajnija su mu djela: zbirka baki Sretni kraljević i druge bajke,
prvi put objavljena 1888. g., roman Slika Doriana Graya, drama Saloma, komedija
Važno je zvati se Ernest, autobiografsko pismo De profundis( lat. Iz dubine).
Umro je u Parizu 1900. g., gdje je i
pokopan.
2.
Sretni
kraljević je bajka jer je mjesto i vrijeme radnje neodređeno, jer su likovi
nestvarni (Lastavica i Sretni kraljević) , ponavlja je broj 3 (kraljević tri
puta gvori Lastavici da ona otiđe u Egipat,a ona tri puta odbija i ostaje s
kraljevićem).
3.
Sretni kraljević-izgled: „Visoko iznad grada, na
vitkom stupu, stajao je kip Sretnog kraljevića. Pozlaćen je bio sav tankim
listićima od čistog zlata, umjesto očiju imao je dva sjajna safira, a velik
crven rubin zario se na dršku njegova mača.“ (citat sa strane 5)
-tužan: „ Oči Sretnog kraljevića bile su
pune se suza i suze su tekle niz zlatne obraze mu. Njegovo lice bilo je tako
lijepo po mjesečini da je malu Lastavicu svu obuzela tuga.“ (citat sa strane 8)
-uzor drugima: „-Zašto ti nisi kao Sretni
kraljević?-pitala je razborita majka svog sinčića koji je plakao za nečim
nedostižnim. –Sretni kraljević nikada i ne pomišlja na takvo nešto.“ (citat sa strane 5)
-draže mu je da su
drugi sretni nego on- „Nažalost, nemam više rubina-rekao je Kraljević-preostale
su mi još samo oči. One su rod rijetkih safira donesenih in Indije prije tisuću
godina. Izvadi jedan i odnesi mu ga. On će ga prodati draguljaru i kupit će
hrane i drva za ogrijev i dovršit će svoju dramu.“ (citat sa strane 12)
4. Tema:Sretni
kraljević uz pomoć Lastavice pomaže ljudima
5. Vrijeme
radnje: prijelaz jeseni za zimu
Mjesto
radnje:neodređeno
6. Fabula:
uvod- Lastavica se udvara Trski
zaplet-Lastavica počinje
pomagati Kraljeviću
vrhunac zapleta-Lastavica
je umrla
rasplet-Gradonačelnik je
odlučio rastopiti u talionici kip Sretnog kraljevića
7.
Osnovna misao:Treba biti obziran prema drugima,
primjećivati tuđu nevolju i pomagati im u nevolji.
