petak, 21. lipnja 2013.

Povjestice- August Šenoa

        Povjestice
                          August Šenoa

1.       Bilješka o piscu(najvažnije): August Šenoa rođen je u Zagrebu 1838. godine. Potječe iz obitelji češkoga podrijetla, a sav je svoj rad posvetio hrvatskoj književnosti, hrvatsom jeziku i boljitku hrvatskog naroda. Radio je kao kazališni kritičar,potom kao umjetnički ravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazališta, a nakon toga kao njegov dramaturg. Istodobno je bio i gradski bilježnik, a godine 1873. postao je gradskim senatorom. Urednik je časopisa Vienac od 1874. Pa do svoje smrti, potpredsjednikom Matice hrvatske postaje 1877. Šenoa se okušao u gotovo svim književnim vrstama-pisao je pjesme, od kojih su mu neke uglazbljene( Ribareva Jana, Zagrebu, Oj ti dušo moje duše...), novele, drame, romane... Najznačajni Šenoin prinos razvoji hrvatske proze su njegovi romani-Zlatarovo zlato, a slijede ga još četiri povijesna romana- Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Dioegenes i nedovršena Kletva.August Šenoa umro je 1881. godine u rodnom gradu, gdje je i pokopan.

 

                                          Kameni svatovi


2.       Epiteti: bijeli (dinar), dragi (sin), vrijedna (gazdarica)- (citati sa strane 45)  

3.       Usporedbe: „Kao zmija kroz grm zurim.“ (citat sa strane 48)
„Nijem ko kamen tada stajah,
Ko da vidim kako s raja...“ (citat sa strane 48)

4.       Kontrast: „Pa se muči dan i noć.“ (citat sa strane 46)

5.       Metafora: „Zdvojno drvo
                    Spasa grli...“ (citat sa strane 48)

6.       Personifikacija: „Tu s oblaka mjesec skoči...“ (citat sa strane 47)

7.       Vrsta:Povjestica (Povjestica je epska pjesma koja građu crpi iz nacionalne povijesti ili narodne predaje.)
8.       Tema: ljubav između dvoje mladih ljudi različitog klasnog statusa

9.       Mjesto radnje: Susjedgrad

10.   Karakterizacija likova: Mlinar-marljiv: „Živio vam starac mlinar,broji vreće pšeničnice,broji, broji mlinar bijeli dinar;...“ (citat sa strane 45)
-teškim radom došao do bogatstva: „Veži jezik!Ni da pisneš! Gledaj ženo, da otisneš! Vidiš! Kakva oholija! Siromah sam bio i ja: stanovasmo pod koljebom; hranismo se crnim hljebom: dobri Bog je dao svašta, uz bogatstvo siromaštva; časno radi, skromno jedi, da ti poso zlata vrijedi...“ (citat sa strane 49)
Mlinarica: -umorna od rada: „Perje čiha, kuću sprema,majka čeka, snage nema.“ (citat sa strane 45)
-ne voli Janju. „ Ubila me strijela mahom, ak  mi Janja bude snahom.“ (citat sa strane 49)
Sin: -voli Janju: „Da su tebi moje oči,da ti srce tako skoči, da ti uho glas joj sluša,ne bude ti tvrda duša!Zaklinjem se, majko, Bogu, pustit Janje ja ne mogu!“ (citat sa strane 50)

11.   Fabula: uvod:Mlinarica priželjkuje da se sin oženi
              zaplet: Razgovor sina i mlinarice
              vrhunac zapleta:Mlinarica okameni svatove
              završetak:Mlinarici je žao zbog kletve

12.   Moj dojam: Ova mi je spovjestica svidjela jer ima zanimljivu pouku i puno rime . Ova mi je povjestica draža od druge dvije.

                                          Kugina kuća


1.       Personifikacija: kuga je presonifizirana u  liku žene.

2.       Epiteti: sjetno (čelo), malo (selo), mirna (krajina), mali (Rade), (Jele) mlade, (kuća) pusta... (citati sa strane 53)

3.       Metafora: Kuga je bolest

4.       Usporedba: „Drijema selo kao galeb bijeli.“ (citat sa strane 53)

5.       Kontrast: Kuga-zla/ Jela-puna ljubavi

6.       Karakterizacija: Kuga- uporna: „Zrakom letim-zemljom prnem; usporedo sred postelje morim čedo, roditelje;...“ (c itat sa stran 56)                                                                                                                                                                                  
-varalica: „Šta me kuneš, ženo luda? Kuću sam ti poštedila zer je kuga kriva bila,da van kuće sin vrluda?“ (citat sa stran 59)
Jela- voli sina: „Kleta kugo,kukavice! Uzmi mene varalice! Sve ću, slatka kugo,dati, al mi dijete- dijete vrati!“ (citat sa strane 59)

7.       Vrsta: povjestica

8.       Tema: Dvojba između pojedinačnog i kolektivnog dobra gdje konačnu pobjedu odnosi sebičnost i vlastita korist.

9.       Mjesto radnje: neko selo na brd
Vrijeme radnje:noć

10.   Fabula: uvod- Majka (Jela) je otišla u selo,a njezin sin Rade ostaje sam kući
              zaplet-Jela upoznaje zlu Kugu
              vrhunac zapleta-Jela se vraća kući, a ne vidi Radu
              rasplet-Jela čuči kraj prazne postelje

11.   Moj dojam: Ova mi se priča svidjela manje od „ Kamenih svatova“, ali mi se ipak sviđa zbog dobro smišljenih rima.

 

                                          Postolar i vrag


1.       Epiteti: pošten (čovjek), zle (muke), slab (užitak), slabo (šilo), loše (stvari)- citati sa strane 15

2.       Usporedba: „ Ko prikovan da je cjeo.“(citat sa strane 17)
                      „Ko tamjanom da ga kladiš:...“ (citat sa strane 17)
                      „A sve više kao šipka...“ (citat sa strane 21)

3.       Kontrast: „Bile malje ili velje!“ (citat sa strane 16)

4.       Personifikacija: Vrag predstavlja loše,a Sin Božji dobro.

5.       Preneseno značenje: „Otkud kruha? Nužda 'e gluha.“ (citat sa strane 15)

6.       Karakterizacija likova: Postolar- siromašan: „Bio jednom postolar, Pošten čovjek,al već star: Mnogo djece mnogo treba. A u kući nema hljeba; A djeca sve viče „hljeba“!Otkud kruha? Nužda 'e gluha.“ (citat sa strane 15)

-snalažljiv: „Na tronošku tko mi pane, Bez mene nek ne ustane; U prozor mi tko zaluča, Bez men' glavu ne izvuče; Tko u vrtu krušku takne,Bez mene se ne odmakne.“ (citat sa strane 16)

Vrag-naivan: „“Čekaj dokle večeramo; Tko će gladan sad u pako?Na tronošku sjedi amo!“ Na tronošku vraže sjeo, Ma prikovan je cjeo.“ (citat sa strane 17)

-lihvar: „Vrag će na to:“Pomoć laka; Svega blaga preko mjere, Al to znaš da ruka svaka Drugu ruku opet pere: Zato poslije sedam ljeta Sa mnom ćeš pit moga svijeta.““

7.       Vrsta: povjestica

8.       Tema: Snaga Boga i čovjeka nad snagama zla.

9.       Vrijeme radnje:neodređeno
Mjesto radnje:neodređeno

10.   Fabula: uvod- Upoznajemo postolara i njegove muke, i vraga koji mu prodaje bogatstvo uz                                     dogovoreni pakt.
zaplet-  Dolazi Sinak Božji k postolaru, i on mu pruža utočište, a za uzvrat mu Sinak  Božji ispuni 3 želje.
vrhunac zapleta: Postolar prevari vraga tri puta.
rasplet: Vrag odustaje od postolarate odlazi.


11.   Moj dojam: Svidjela mi se ova priča. Ima istaknutu pouku (Dobro se dobrim vraća.) i zanimljivu radnju i likove.